Bjesnoća

Prevencija bjesnoće uključuje:

• Redovito cijepljenje pasa, mačaka i ugroženih domaćih životinja.
• Izbjegavanje kontakta s nepoznatim životinjama – lutalicama.
• Izbjegavanje kontakta sa životinjama koje se neobično ponašaju (agresivne domaće životinje ili “pitome” divlje životinje).
• Cijepljenje prije eventualnog ugriza svih osoba profesionalno ili na drugi način izloženih riziku od infekta kao što su veterinari, lovočuvari, lovci, šumski radnici, te svi djelatnici veterinarskih laboratorija koji rade na poslovima dijagnostike rabijesa.

U slučaju da vas ozljedi ili ugrize životinja:

• Nakon ugriza životinje ili nakon bilo kakvog kontakta sa životinjom (u vidu ogrebotine i eventualnog kontakta sa zaraženom slinom) kod koje postoji sumnja na bjesnoću, treba s što je moguće prije potražiti liječničku pomoć i to u antirabičnoj ambulanti koje se u Hrvatskoj nalaze pri županijskim zavodima za javno zdravstvo.
• Specifična medicinska zaštita nakon izloženosti bjesnoći zove se postekspozicijska profilaksa i uključuje pasivnu imunizaciju imunoglobulinom i cijepljenje protiv bjesnoće. Prvu dozu cjepiva i imunoglobulin treba primiti što je prije moguće.
• Ukoliko se ozljeda dogodi na putovanju u zemljama Afrike, Azije, Južne Amerika, Bliskog i Dalekog istoka, odmah potražiti liječničku pomoć, ne čekati povratak kući.

Prema lijestvici Svjetske zdravstvene organizacije bjesnoća se nalazi na 10. mjestu najzaraznijih bolesti današnjice, od koje u trajnoj opasnosti živi gotovo 3 milijarde svjetskog stanovništva. Bolest postoji na svim kontinentima osim na Antarktici, a godišnje usmrti desetke tisuća ljudi.

Svake godine 28. rujna , obilježava se Svjetski dan borbe protiv bjesnoće.

Cilj obilježavanja ovog dana je ukazati javnosti na važnost edukacije i načinima sprječavanja i zaštite od širenja ove neizlječive bolesti, među domaćim i divljim životinjama i kućnim ljubimcima, te onemogućiti njen prijenos i obolijevanja i ljudi i životinja.